Uskrs je najstariji i najveći kršćanski blagdan u spomen Isusovom uskrsnuću što je i temelj vjere. On simbolizira pobjedu života nad smrću, prijelaz sa zemaljskog u nebesko pri čemu ga obilježava pokora, post i osoban rast. Kako bismo bolje razumjeli smisao korizme, običaje poput posta i nemrsa te samu važnost Uskrsa, razgovarale smo s profesorom vjeronauka u Gospodarskoj školi Varaždin, Tomislavom Vusićem, koji nam je približio dublje značenje ovih vjerskih praksi i njihovu ulogu u svakodnevnom životu vjernika.
Profesore, recite nam što je korizma.
Korizma (lat. quadragesima: četrdesetina), u Katoličkoj crkvi, razdoblje od 40 dana, od Čiste srijede (Pepelnica) do Velikoga petka, koje služi kao priprava za Uskrs. Uvedeno je u IV. st. kao spomen na biblijske događaje: četrdesetogodišnji boravak Izraelaca u pustinji i četrdesetodnevni Isusov boravak u pustinji. U ranom kršćanstvu to je bilo razdoblje u kojem su se katekumeni kroz pouku u vjeri i kroz kušnje pripremali za krštenje. U srednjem vijeku u korizmi su se prakticirali različiti oblici pokore i posta, od kojih su se neki, u prilagođenim i ublaženim oblicima, održali do danas. Novim Crkvenim odredbama (1966) pokorničkim danima (post i nemrs) ostali su samo Čista srijeda i Veliki petak; u Crkvenoj praksi drži se obveznim ispovjediti se u to doba, a preporučuju se kao pokornička djela osobno zauzimanje za bližnje, obavljanje različitih pobožnosti (npr. pobožnost križnoga puta) i sl.
Korizma kao vrijeme obraćenja, posta i pokore trebala bi biti iskrena molitva Bogu da nas osposobi za bezuvjetnu ljubav, prvenstveno prema Njemu, a zatim i prema svim ljudima pa tako i prema onima koje smatramo svojim neprijateljima.
Bog je tako ljubio čovjeka da je poslao svoga jedinoga Sina koji ga je svojom teškom mukom i smrću otkupio na drvu križa. Koliko je, dakle, čista i duboka Božja ljubav vidi se u Njegovo nastojanje da nas očisti od grijeha.
Kada spominjemo svoje neprijatelje često kažemo da im ne možemo oprostiti za nedjela koja nam čine ne promišljajući kako smo time uvrijedili samoga Boga, jer On nas uči da ljubimo svoje neprijatelje, da molimo za one koji nas mrze i ne vole, a ono što je najvažnije je da ih blagoslivljamo kako bi se blagoslov nama vratio. Isus traži od nas da u ovom vremenu korizme preispitamo svoju savjest, da se pokajemo kako bi On mogao uskrsnuti u čistoći naših srdaca.
Ljubav primamo od Boga, On nam je daruje, stoga i očekuje od nas da je mi darujemo na isti način, potpuno besplatno jedni drugima.
Stoga, potisnimo osjećaje koji su često zid između Božje i naše volje i dopustimo mu da nas očisti svojom milošću kako bi doista u nama uskrsnuo.
Što simbolizira post i nemrs tijekom korizme?
Vjernici poste i nemrse tijekom korizme kao znak pokore, duhovne pripreme i solidarnosti s Isusovom žrtvom. Glavni motivi su:
- Duhovna priprema: Korizma traje 40 dana, po uzoru na Isusov boravak u pustinji, te služi kao priprema za najveći kršćanski blagdan, Uskrs.
- Pokora i obraćenje: Odricanjem od hrane i tjelesnih užitaka vjernici vježbaju snagu volje, kaju se za grijehe i nastoje se približiti Bogu kroz molitvu i djela milosrđa.
- Solidarnost: Postom se suosjeća s onima koji su gladni i siromašni, potičući vjernike na dijeljenje s drugima.
Zašto je Uskrs najvažniji kršćanski blagdan?
Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan jer slavi uskrsnuće Isusa Krista, što je temelj i središnja istina cijele kršćanske vjere.
Glavni razlozi njegove važnosti su:
- Pobjeda nad smrću i grijehom: Uskrs simbolizira trijumf života nad smrću, svjetla nad tamom te dobra nad zlom. Kršćani vjeruju da je Isus svojim uskrsnućem pobijedio smrt i omogućio ljudima vječni život.
- Temelj vjere: Bez uskrsnuća kršćansko vjerovanje ne bi imalo smisla i ono je potvrda Isusovog božanstva i jamstvo nade za sve vjernike.
- Vrhunac liturgijske godine: Uskrs označava kraj korizmenog vremena i Velikog tjedna te predstavlja vrhunac Vazmenog trodnevlja.
- Poruka nade i obnove: Blagdan donosi poruku radosti i novoga početka, podsjećajući vjernike na Božje milosrđe i obećanje uskrsnuća svih ljudi.
Iako se Božić (Isusovo rođenje) često više komercijalno ističe, Uskrs je teološki značajniji jer bez čina uskrsnuća samo Isusovo rođenje i muka ne bi donijeli potpuno spasenje prema kršćanskom nauku.
Kako se Vi pripremate za Uskrs?
Moje pripreme za Uskrs vezane su uz rad na vlastitoj duhovnosti. Uz uobičajene vjerničke aktivnosti koje se očituju u postu i nemrsu na Pepelnicu ili Čistu srijedu i pojačani post tijekom korizmenih petaka i na sam Veliki petak, pokušavam više činiti dobrih djela i uz ispovijed manje griješiti. Budući da sam član župnog zbora Donum koji djeluje u Župi svetog Nikole biskupa u Varaždinu, češće imamo probe i pripremamo se za sve korizmene nedjelje i obrede Velikog tjedna. Svojim glasovima dočaravamo ljudima otajstva vjere koja slavimo u to liturgijsko vrijeme. Tu su i pripreme za čuvanje Božjeg groba koje se odvija na Veliku subotu u kojoj sudjelujem kao pripadni Varaždinske građanske garde.
Koji je Vaš omiljen uskrsni običaj i zašto?
Čuvanje Božjeg groba ispunjava me ponosom jer nasljeđujem tradiciju koju su činili svi purgari u povijesti tijekom 276 godina postojanja Garde. Naravno, tu je i obiteljsko zajedništvo oko blagdanskog stola i radost koju Uskrs donosi.
S obzirom na to da radite u školi, što biste preporučili mladima (koji nisu sigurni) na koji način se pripremiti za nadolazeći blagdan?
Post, molitva i češće prosvjećivanje da Kristov pashalni misterij nama vjernicima pokazuje kako se nositi s nedaćama svakodnevnog života i da smrt nad nama ne vlada jer u Kristu postoji nada. Naravno, tu je i sv. ispovijed i pričest te sudjelovanje u obredima Velikog tjedna koji je stožerni tjedan, a ukazuje na smisao naše vjere. Svima od srca želim sretan i blagoslovljen Uskrs!
Novinarke na terenu: Paula Šilec i Sara Koščak, 4.H