Od 17. do 18 listopada 2024. održan je seminar na temu digitalne transformacije u vezi s Erasmus+ programom koji potiče:
- Razvoj osnovnih i naprednih digitalnih vještina
- Poticanje kombiniranih mobilnosti
- Projekte koji razvijaju inovativne kurikule i prakse učenja I podučavanja uz uporabu digitalnih sadržaja
Opći cilj seminara bio je osnažiti sudionike o tome kako ugraditi prioritet digitalne transformacije u projektne aktivnosti
Specifični ciljevi seminara bili su:
- informirati sudionike o temi digitalizacije i njenom utjecaju na profesionalni i
privatni život (obrazovanje, rad, društvo);
- informirati sudionike o integraciji digitalnog prioriteta i digitalnih praksi u
Erasmus+ i ESS projekte (rezultati istraživanja koje je proveo AMPEU);
- istražiti primjere dobre prakse u provedbi projekata, s fokusom na digitalni
prioritet;
- analizirati i istražiti raznolike teme važne za područje digitalizacije (npr. digitalne
pedagogije, hibridno i virtualno učenje, promocija STEM-a, digitalna pismenost)
Prvi dan, 17.10., na plenarnom predavanju „Utjecaj digitalnih tehnologija na obrazovanje, rad te šire društvo“, predavači Domagoj Morić i Arjana Blažić održali su kratki razgovor o utjecaju digitalnih tehnologija na obrazovanje, šire društvo i rad. Dotaknuli su se raznih tema – od sigurnosti, umjetne inteligencije i pristupa tehnologijama, do važnih istraživanja u digitalnom kontekstu.
Na idućem predavanju: „Integracija digitalnog prioriteta i digitalnih praksi u projektima Erasmus+ i Europske snage solidarnosti” govorilo se o istraživanju koje je srpnju 2024. godine proveo AMPEU o korištenju digitalnih prioriteta i praksi među korisnicima. Među prvima smo saznali rezultate istraživanja i raspravljali o rezultatima i kako navedeno možemo povezati sa svojom praksom. Od rezultata istraživanja ističem neke poznate i neke manje poznate podatke o najpopularnijim društvenim mrežama, pretraživanjima, uporabi pametnih telefona i niz drugih korisnih informacija.
Nakon toga su predstavljeni primjeri dobre prakse korištenja digitalnih alata u projektnim aktivnostima, pa smo vidjeli primjer iz Poljoprivredne škole u Zadru gdje je provedena virtualna mobilnost u trajanju od 21 dana za vrijeme pandemije, zatim Primjer Inkluzivne kuće Zvono u kojoj su pružili priliku osobama iz skupine smanjenih mogućnosti (osobama s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom) za razvoj digitalnih vještina i kompetencija te ostvarivanje medijske pismenosti. Treći primjer dobre prakse bio je iz Ekonomske škole iz Vinkovaca u kojoj su razvijali digitalne vještine nastavnika, izradili školske priručnike za učenike te educirali dionike u lokalnoj zajednici.
Drugi dan, 18.10., imali smo radionice u kojima smo radili u manjim grupama na sljedeće teme:
- Digitalne kompetencije i digitalna (medijska) pismenost; naglasak je bio na korištenju, kritičkom promišljanju i stvaranju sadržaja
- Pristupi virtualnom I kombiniranom učenju u projektima Erasmus+; govorilo se o kombiniranom i virtualnom učenju odnosno mobilnostima
Završno predavanje održao je Branko Ančić iz Instituta za društvena istraživanja Zagreb (IDIZ), koji je predstavio Mid-Term (srednjoročno) izvješće u kojem je govorio o Realizaciji ciljeva programa Erasmus+. Iz predstavljenog istraživanja je razvidno da su ciljevi ostvareni uglavnom na razini višoj od 70%.
