Integracija umjetne inteligencije u učionici uz kritičko razmišljanje: Izvještaj s Erasmus+ tečaja u Beču

Naša kolegica, prof, njemačkog jezika, Melanija Klarić boravila je u Beču od 1. do 7.6.2026. na tečaju Integracija umjetne inteligencije u učionici uz kritičko razmišljanje.

Središnja tema seminara bila je primjena umjetne inteligencije (UI) u obrazovnom okruženju, s primarnim naglaskom na razvoj kritičkog razmišljanja, a ne samo na tehničko korištenje alata. Analiza obuhvaća metodologiju izrade učinkovitih upita (promptova), prepoznavanje pristranosti i “halucinacija” sustava, te praktične vježbe integracije UI u nastavi.UI se definira kao snažan alat za podršku i perspektivu, ali ne i kao zamjena za ljudsku kreativnost i kritičku provjeru činjenica. Jedan od ključnih segmenata seminara bio je usmjeren na precizno komuniciranje s velikim jezičnim modelima (LLM). Istaknuto je da kvaliteta rezultata izravno ovisi o specifičnosti upita kao i pravila za izradu kvalitetnih upita: preciznost i specifičnost, dodjela uloge,iteracija te korištenje jasnog, gramatički ispravnog jezika bez slenga bili Razumijevanje UI zahtijeva poznavanje osnovnih koncepata koji su obrađeni tijekom grupnog rada: LLM (veliki jezični model): osnova na kojoj počivaju suvremeni chatboti, AGI (opća umjetna inteligencija): koncept UI koja posjeduje ljudsku razinu inteligencije (pitanje postojanja AGI-ja ostaje otvorena tema rasprave), pristranost (Bias), diskriminacija u rezultatima uzrokovana pristranim podacima. Primjeri uključuju rodnu pristranost u STEM području i zapošljavanju (npr. Amazonovi alati) te rasnu pristranost u medicinskim dijagnozama, halucinacija: pogreška pri kojoj UI generira netočne informacije koje zvuče uvjerljivo ili stvara vizualno neispravan sadržaj.

Tečaj je ponudio i konkretne modele za uključivanje učenika u rad s UI kroz kritičku leću kao npr. generiranje slika i vizualna analiza uz vodič za izradu slika, određivanje stila (fotorealizam, manga, noir) i detalja (dob, odjeća, pozadina). Poseban naglasak stavljen je na inkluzivnost i ergonomiju: pristupačnost: za učenike s disleksijom preporučuju se sans serif fontovi (Arial, Calibri) i srednji kontrast (izbjegavanje čisto crno-bijele kombinacije koja umara oči) i na dobrobit: naglašena je važnost pauza i vježbi za mišiće podlaktice zbog intenzivnog tipkanja i skrolanja. Praktični dio seminara obuhvatio je posjet bečkom muzeju, Wien Museum,  s ciljem istraživanja propagande i “lažnih vijesti” u povijesti pomoću UI alata (ChatGPT, Gemini, Google Lens, Notebook LM, Gamma).

Ključni zaključci seminara su da UI nije umjetnost. Sudionici su postigli konsenzus da AI nedostaje jedinstvena ljudska kreativnost, ona je alat i podrška, a ne stvaralac, kritička provjera je nužna. Svaki rezultat generiran putem UI mora proći ljudsku evaluaciju zbog učestalih halucinacija i ugrađenih predrasuda. Pravni i etički okvir postoji te  korištenje UI zahtijeva poštivanje zakona matične zemlje i propisa EU koji se kontinuirano razvijaju. Profesionalni razvoj ide u smjeru da se edukacija ne smije fokusirati samo na alate, već na razvoj vještina koje omogućuju učenicima da razumiju kako jezik funkcionira i zašto UI donosi određene zaključke.

Skip to content